Ovisni o plesu pčela!

 

„Školski medni dan“ održao se 7. prosinca i stigao je u sve škole. Cilj ovog dana je potaknuti i educirati naše najmlađe o važnosti konzumiranja meda

i ostalih pčelinjih proizvoda kao i promocija meda hrvatskih pčelinjaka. Povodom ovog projekta odlučio sam malo istražiti o važnosti pčela za svijet, porazgovarati s lokalnim pčelarom Elvisom Lonićem te saznati koliko znaju i konzumiraju med naši učenici.

POVIJEST MEDA

Povijest pčelarstva seže i do 7000 godina prije Krista. U najstarijim pisanim tragovima nalazimo zapise o medu, a posebno o vosku pri izradi voštanih svijeća. Med se upotrebljavao u prehrani ( za izradu kolača ili se dodavao u mlijeko kao dječja hrana), u tradicijskoj medicini i drevnim običajima. Otac medicine Hipokrat držao je da su med, zrak i voda lijek za sve ljudske tegobe. Posebno me fascinirao podatak da je tegla meda pronađena u Tutankamonovoj grobnici te da je još uvijek bila jestiva. Znači, roka valjanosti nema ili slobodno možemo na staklenku meda napisati „ Upotrijebi do 8979. godine!“

VAŽNOST PČELA ZA ŽIVOT NA ZEMLJI

Veliki znanstvenik Albert Einstein je izjavio: „ Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti preostalo je oko četiri godine života!“

Iz ove izjave trebali bi biti svjesni koliko ovisimo o vrijednom kukcu. Pčele u eko sustavu imaju jednu od najvažnijih uloga jer 90% oprašivanja biljaka cvjetnica obavljaju kukci, a glavninu tih kukaca čine upravo pčele. Svi dobro znamo da bez oprašivanja nema plodova, a bez plodova nema hrane ni za čovjeka ni za životinjski svijet. Koliko su pčele savršene i jedinstvene govori i istraživanje nobelovca Karla Von Frischa koji je otkrio kako pčele imaju memoriju za vrijeme i prostor te da tu sposobnost koriste za izgradnju novih košnica.

Pčelarstvo je  grana stočarstva, a razlikujemo tri vrste pčelinjaka: seleće pčelarstvo ( u kojem pčelar seli košnice zbog ispaše), stacionirano ( u kojem su košnice uvijek na istom mjestu) te eko pčelarstvo. Uz med, važan proizvod pčelarstva su i matična mliječ, propolis i pčelinji vosak. Pčelinje društvo čine matica, radilice i trutovi.

 Više o pčelama, njihovoj ispaši i nastanku meda reći će nam pčelar Elvis Lonić.                                                      

Koliko dugo ste pčelar?

• Počeo sam pčelariti prije 20 godina.

Kako se zove odijelo koje nosite dok ste u blizini pčela i od čega se sastoji?

• Odijelo koje nosim kod pčela naziva se pčelarsko odijelo i sastoji se od pčelarske bluze na kojoj je pčelarski šešir sa mrežom i hlače.

Gdje idu pčele na ispašu i kako ih kontrolirate?

• Pčele na ispašu vozim u Liku i na Velebit. Vozim ih po noći jer čim padne mrak one se vraćaju u svoju košnicu. Kad dođemo do odredišta pustim ih iz košnice te one same u prirodi traže cvijeće s kojeg mogu nositi med.

Objasnite nam proces nastanka meda.

• Pčele s cvjetova sakupljaju nektar, obogaćuju ga enzimima, unose ga u košnicu te ga predaju kućnim pčelama koje u košnici nektar prerađuju u med.

Nabrojite nam neke vrste meda.

• Postoji puno vrsta meda, ja proizvodim: kaduljin med, vrijeskov, lipin, kestenov, bagremov, suncokretov, med uljene repice, itd.

Kada i koliko često upotrebljavate med?

• Med upotrebljavam skoro svaki dan, a najdraži mi je u čaju.

 

Nakon razgovora s pčelarom odlučio sam provesti kratku anketu o vrstama meda kod naših učenika.

• Kada koristite med?

Zara, 5.r : Svaki dan  kada me zaboli grlo.

Laura, 5.r : Kada me boli grlo.

Ivan, 6.r : Kada sam bolestan.

Roko, 6.r : Kada imam upalu grla tj. kada je potrebno.

 

• Znate li postupak kojim dobijemo med?

Zara, 5.r : Pa od pčela.

Laura, 5.r : Pčele idu na cvijet i tako otprilike dobijemo med.

Ivan, 6.r : Ne znam baš postupak, ali znam da su u pitanju pčele.

Roko, 6.r : Ja mislim da je od pčela, ali i ljudi nešto rade s tim.

 

• Možete li nam nabrojati neke vrste meda?

Zara, 5.r : Samo znam cvjetni i pčelinji med.

Laura, 5.r : Cvjetni jedino znam jer ga i konzumiram.

Ivan, 6.r : Znam samo cvjetni med.

Roko, 6.r : Poznajem samo cvjetni med.

 

 

Postavio sam kratka i jasna pitanja te sam na njih dobivao skoro iste odgovore. Zaključak. O medu znamo jako malo, konzumiramo ga jedino kada imamo upalu grla ili vrućicu u nadi da će nas jedna žličica meda isti trenutak vratiti na školsko igralište. Nismo svjesni koliko su pčelinji proizvodi dobri za naše zdravlje te podržavam ovaj projekt i veselim se terenskoj nastavi kod našeg lokalnog pčelara.

Za kraj sam pripremio nekoliko zanimljivosti:

1. Sve pčele proizvode dobar i zdrav med. Loš med rezultat je industrijskog načina punjenja ili loše educiranog pčelara.
2. Pčela radilica živi od 30 do 45 dana.
3. Matica živi i do sedam godina.
4. U jednoj košnici pčelinja zajednica broji od 20 000- 80 000 pčela.
5. Pčela je jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.
6. Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli.
7. Pčela zamahne krilima oko 11 400 puta u minuti zbog toga čujemo „ zujanje“.
8. Slonovi se boje zvuka zujanja pčela.

                                                                                                                                  Pripremio: Ante Petković, 6.c